T T T
Veličina fonta
Disleksija font Veći razmak Označi poveznice
Kontrast Invert Crno/bijelo
Mapa stranice Informacije o pristupačnosti Prijavite problem

Kompare i Fašnik

1860-ih godina samoborski fašnik organizirao je znameniti Josip Kompare, čije su šale, bilježe kroničari, često bile politički obojane. Kompare je ostao zapamćen i po nizu "inovacija" koje je unio u organizaciju karnevala.

Kompare i Fašnik

Uveo je "alegorijska" kola u maskirane povorke, koja uvijek predstavljaju neki društveni komentar, a održala su se do danas. Svoje je fašničke "spelancije" Kompare smišljao cijelu godine, a izgovarao ih je s pozornice na gradskom trgu gotovo trideset godina. Prvi Kompareov fašnik, kako je zabilježeno, održan je 1860, a često je imao problema s vlastima.

Kompareu je 1884. zabranjena maskirana povorka. Pamti se i njegov crtež "Hrvatski političari u veljači 1880.", na kojem je naslikao ugarskog predsjednika vlade, koji na uzdama drži hrvatskog ministra, ministar bana, ban podbana i predstojnike odjela, dok oni imaju zauzdanima predsjednika mađarona, koji pak ima na uzdama svoje članstvo zavezanih usta. Zbog takvih složenih slika Komparea su prozvali "hrvatskim Breughelom".

Napisao je i objavio knjigu uspomena "Ričet iz domaće kuhinje 1860-1880", koja predstavlja pravu antologiju Kompareova humora. Komparea se pamti kao velikog humorista i duhovnog oca samoborskog fašnika. Potvrđuje to i drugi važni Samoborac, Milan Lang, učitelj i kroničar, koji je u svom životnom radu, zborniku "Samobor  - narodni život i običaji" potanko opisao Kompareove maskirane povorke, oštre šale i govore te druga zanimljiva zbivanja. "Mnogoga i mnogoga javnog službenika i privatnog čovjeka pogodila je Komparetova pokladna šala", zapisao je Lang.

Samoborski fašnik i turizam

Samoborski fašnik imao je za turizam u tome kraju pokretačku ulogu. Naime, do 1862. godine Samobor je dobro živio kao pogranično, tranzitno mjesto na slovensko-hrvatskoj granici.

Puštanjem u rad željezničke pruge Zidani Most – Zagreb te godine Samobor i njegovi hoteli i restorani ostali su u zapećku. Više se nije toliko putovalo cestom pa je bilo potrebno iznaći nove mogućnosti zarade. Odbor za uljepšavanje Samobora – prvo hrvatsko turističko društvo (osnovano još 1820.) pokrenulo je niz akcija za turistički preporod grada. Gradonačelnik Šmidhen uspio je urediti termalno kupalište na postojećem sumpornom vrelu u Sv. Heleni kod Samobora, koje je kasnije bilo poznato kao Šmidhenovo kupalište.
Jasno je kako je Fašnik – čije su to bilo najbolje godine – u pogledu privlačenja "turista" bio vrlo značajan.

U isto vrijeme, 1875. godine u Samoborskom gorju održani su u organizaciji Hrvatskog planinarskog društva i Hrvatskog sokola prvi planinarski izleti u ovom djelu Europe.