Fašnička tradicija

Službeno, organizirano održavanje Samoborskog fašnika, najveće pokladne manifestacije u ovom diielu Hrvatske, smjestiti se može u 1827. godinu, na temelju zahtjeva za iznajmljivanje gradske vijećnice kako bi se u njoj organizirao fašnički bal. Vjerojatno je ipak da je bal održavan i ranije, ali o tome nema pisanih dokaza, no poznato je da su pokladni običaji u narodu bili živi stoljećima. Zajedničko im je da završavaju na Pepelnicu, a razdoblje prije toga obilježeno je jakom hranom, pićem i zabavom pod maskama.

U Samoboru je svoj poseban izgled Fašnik dobio zahvaljujući Josipu Kompareu koji je od 1860. godine u pučke običaje počeo uvoditi političku i društvenu kritiku, odnosno oštru satiru. Fašničke procesije, alegorijska kola, provokativni natpisi i ilustracije imale su za cilj “piknuti” one koji su to zaslužili. Ne čudi da je često puta Kompare zbog toga bio na udaru vlasti i političkih neistomišljenika no stvar je dosegnula točku nakon koje nije bilo povratka, zaživjela je među narodom i Samobor je dobio fašničku zabavu kakvu nitko drugi nije imao.

Vremenom se u fašničke dane počelo izdavati i prigodne novine koje su i danas žive, list “Sraka” koja izlazi od 1904. godine i “Ričet” koji je inspiriran Kompareovom antologijom s kraja 19. stoljeća.

Princ Fašnik se kao živa osoba koja nastupa na pozornici i na kraju bude žrtvovana kao krivca za sve zlo pojavio se 1906. godine, a vremenom su uz njega zaživjeli Sudec koji mu sudi i Fiškal koji ga brani, dok je posebna priča Sraka, jedinstveni fašnički lik, posebnost samoborske fašničke tradicije, ptica bez dlake na jeziku i Prinčeva supružnica.

Nakon Kompareovog doba Samoborski fašnik je na svoje zlatne dane morao čekati do smirivanje situacije nakon 2. Svjetskog rata da bi bio obnovljen 1965. godine na inicijativu Franje Ivanščaka. U svega nekoliko godina ova je pokladna svečanost ponovno zasjala punim sjajem okupljajući u centru Samobora svake godine sve veći broj gostiju iz Zagreba, a potom i cijele Hrvatske pa i šire.

Danas Samoborski fašnik živi jednako uspješno kao moderna turistička manifestacija koja je zadržala sve bitne elemente koji fašnik čine posebnim, prirodajući mu sadržaje koje traže današnji posljetitelji svih generacija, s posebnim naglaskom na najmlađe. Svake godine tema fašnika se mijenja, jer satirički karakter je donekle zadržan, no sve godine slogan koji se nalazi u pozadini svih fašničkih spelancija ostaje isti – Bedaki noriju svaki dan, a pametni samo na fašnik.

Više o Fašniku na www.fasnik.com.