Kako je bilo do 2021.?

Počeci
Znate li da počeci fašnika u Samoboru sežu u prvu polovicu 19. stoljeća? U to vrijeme započinje organizacija fašničkih balova. Najstariji do sada poznati podatak o Samoborskom fašniku vezan je uz izgradnju nove gradske vijećnice 1826. godine, po nacrtu poznatog arhitekta Bartola Felbingera. Tom se prilikom općina zadužila. Uslijed takvih okolnosti, ne bi li povećala svoje prihode, prostorije unutar općinske zgrade počele su se iznajmljivati, između ostalog, i za održavanje fašničkih balova. Osim u prostorijama vijećnice, fašnički balovi toga vremena održavali su se po privatnim kućama i gostionicama, često u organizaciji dobrovoljnih društava.

Josip Kompare
Značajnu promjenu u fašničkih zbivanjima uveo je Slovenac Josip Kompare koji je, doselivši se u Samobor, otvorio vlastiti knjigovezački, knjigotiskarski i staklarski obrt. Izrazito duhovit i aktivan u društvenim događanjima, Kompare je u periodu od 1860. do 1885. godine bio glavni organizator fašnika u Samoboru. Na svojim putovanjima Austrijom, Italijom i Mađarskom, imao je priliku upoznati karnevale srednjoeuropskih gradova. Potaknut viđenim, započeo je s organizacijom maskiranih ophoda po trgu i glavnim ulicama Samobora tzv. fašničkim korzom, karnevalom ili krabuljnim ophodom. U tradiciju Samoborskog fašnika uveo je tzv. alegorijska kola (porijeklom iz rimskih svečanosti saturnalija, a odnose se na grupne scene na pokretnim, obično volovskim, kolima), a opću pozornost izazivao je odabirom aktualnih tema iz javnog, posebice političkog života. U Samoborskom muzeju čuvaju se Komparove pokladne rugalice naslikane na velikim kartonima, korištene kao ilustracije scena koje su se prikazivane na pokretnim kolima.

Zaštitna magija i magija plodnosti
Znate li da se mnogi fašnički običaji oslanjanjaju na stara pretkršćanska nasljeđa s područja magije, religije i mitologije. Naime, fašnička zbivanja odvijaju se u razdoblju prelaska zime u proljeće, a u vrijeme kada je čovjekova egzistencija najvećim dijelom ovisila o poljoprivredi, to je bilo doba kada se nastojalo povoljno utjecati na iduću agrarnu godinu. Tako su se u fašničko doba, u okolici Samobora, vršile razne magijske radnje i obredi s ciljem osiguranja plodnosti i zdravlja biljaka, životinja i ljudi te zaštite kućanstva. Većina tih radnji vršila se na Fašnički utorak. Primjerice, ujutro je bilo potrebno temeljito omesti kuću i smeće baciti što dalje od nje (u susjedno dvorište ili na ulicu) ne bi li se kuću zaštitilo od ušiju i stjenica. Žgancima koji su se pripremali za doručak hranile su se domaće životinje kako bi bile zdrave i debele. Prije pečenja tenkoga kolača trebala mu se izravnati površina kako bi iduće godine travnjaci bili ravni, bez krtičnjaka, a od tijesta neopranim rukama obgrliti voćke da bolje rode. O udaji se pak gatalo pomoću kostiju iz hladetine, na način da su se, u onolikom broju koliko je djevojaka u kući, kosti poredale na lopar (krušnu lopatu) i ponudile psu. Vjerovalo se da će se ona djevojka čiju je kost pas prvi uzeo prva i udati.

Zašto Sraka?
Od 1904. godine pa do danas u pokladno vrijeme izlaze fašničke novine Sraka čiji tekstovi prate društvene, političke i kulturne prilike u Samoboru i šire. U prvom broju novine su određene kao „Satiričko-ozbiljno-gospodarstveno-trgovačko-liberalno-financijsko-politički prvi ilustrirani samoborski dnevnik“. Upravo je „satiričko-ozbiljno“ svojstvo ovih novina odredilo i njihov naziv. Naime, sraka, ptica koju se često moglo vidjeti u zimskom, pokladnom razdoblju po samoborskim poljima, poput likova u basni ima mogućnost govora i preuzimanja ljudskih osobina. Sraka govori ono što drugi ne smiju te zabada u sve zabranjene teme što je čini idealnim likom fašničkih zbivanja.