Samoborski fašnik

Samoborski fašnik jedna je od najstarijih pokladnih svečanosti u Hrvatskoj i jedna od najvećih turističkih manifestacija u kontinentalnom dijelu Hrvatske.

Samoborski fašnik tradicionalno završava na pokladni utorak osudom Princa Fašnika i paljenjem njegove lutke, kako bi se osiguralo da godina pred nama bude bez negativnih utjecaja. Tradicionalni fašnički likovi Princ Fašnik, Princeza Sraka, Sudec i Fiškal preuzimaju ključeve grada i proglašavaju Slobodnu fašničku republiku.

Svake godine, uz tradicionalni program na Trgu kralja Tomislava, s fašničkom princezom Srakom, Princem, Fiškalom i Sucem, posjetitelje očekuju programi na nekoliko lokacija - program uličnih zabavljača, tabori mjesnih odbora i KUD-ova, poseban program za mlade, radionice za djecu, kao i brojna druga događanja. U svakodnevnim događanjima od jutra do kasnih večernjih sati, očekuje se sudjelovanje više od 3000 djece iz škola i vrtića, 800 članova mjesnih odbora i njihovih alegorijskih kola te 1000 sudionika karnevalskih skupina iz cijele Hrvatske.

Glavne odrednice i važnost Samoborskog fašnika očituje se u dugoj povijesti održavanja, velikoj dječjoj povorci osnovnih škola i dječjih vrtića (dječji fašnik) te u velikoj povorci mjesnih odbora, kao i velikom broju gostujućih skupina.

Razlika od karnevala je politička satira koja je naslijeđe Kompareovog fašnika (od 1860.), posebna po kritici opće društvenih prilika (danas lokalnog, državnog, EU, svjetskog karaktera) i povorke alegorijskih kola kao atrakcija koja plijeni pažnju jednako kao i dječji fašnik.

KRATKA POVIJEST

U Samoborskom muzeju čuva se zapisnik sa sjednice općinskog vijeća iz 1828. godine, u kojem piše da se tražilo iznajmljivanje dvorane u zgradi vijećnice za fašnički bal, s napomenom da se istu već koristilo godinu dana ranije. To je prvi pisani dokument o samoborskom fašniku, iz kojeg je razvidno kako je on održan već 1827. godine. Vjerojatno je održavan i ranije, ali o tome nema pisanih dokaza. 
 
 

POVIJEST POKLADA  

U 9. stoljeću, u vrijeme Grgura Velikog, propisana je crkvena mjera koja predviđa da se u ponedjeljak i utorak, uoči Čiste srijede ili Pepelnice, posti. Nedjelja koja je prethodila Pepelnici nazvana je, latinski, dominica carnis privii, ili bezmesna nedjelja. Narod ju je pojednostavljeno nazvao karneval ili, u prijevodu, mesopust, bezmesje.

Negdje oko 15. stoljeća post je u najširim krugovima zamijenjen izrazito suprotnim običajima – jakom hranom, zabavom, pićem i maskiranjem pod kojim je sve dopušteno. Tako su nastala karnevalska veselja, ili poklade. Riječ "poklade" dolazi od riječi klasti ili maskirati, prerušavati se. Fašnik dolazi od naziva za pokladni utorak, kojeg su u starom Zagrebu nazivali fašenk.