Bitka kod Samobora 1441.

Nakon smrti kralja Albrechta Habsburga 1439. godine, diljem Hrvatske i Ugarske krenula je borba za nasljedstvo prijestolja. Uz Elizabetu je pristao Ulrik II. Celjski s vojskovođom, češkim plaćenikom Ivanom Vitovcem, a uz kralja Vladislava Jagelovića Stjepan Banić Lendavski. Dvije godine kasnije ove su se vojske sukobile kod Samobora na Pepelnicu, 1. ožujka 1441. godine, a žestoka borba završila je Vitovčevom pobjedom, koji je, zarobivši vojskovođu Banića, priskrbio znatan plijen. Međutim, kraljica Elizabeta umire 1442. prisiljavajući tako Ulrika II. da prizna Vladislava III. kao kralja te da otpusti sve zatvorenike.

ŠTO VAS OČEKUJE?

Tako će se za što vjerniju rekonstrukciju bitke svake godine pobrinuti srednjovjekovne skupine i statisti odjeveni u replike oklopa iz 15. stoljeća, a sve to organiziraju Samoborski muzej, Turistička zajednica grada Samobora, Vitezovi zelingradski i Udruga Oživljena povijest Samobora. Na livadi Vugrinščak postavljen je kolski tabor ograđen fortifikacijama, uz koji se nalaze vitezovi, mačevaoci i streličari, kao i bojne sprave poput katapulta, balista ili vatrenih kugli.

Na događanju sudjeluje oko 400 sudionika, među kojima je 100-tinjak vitezova u oklopima. Neke od udruga što njeguju srednjovjekovnu tradiciju, ponovno se vraćaju na uprizorenje Bitke kod Samobora, a neki u ovim događanjima sudjeluju redovito, od 2008. godine. To su, između ostalih, Vitezovi Zelingradski, Red Srebrnog zmaja, Zlatni kalež, Srednjovjekovna skupina Celjani, Red čuvara grada Zagreba, Koprivnički mušketiri i haramije te Oživljena povijest iz Samobora.

Idejna začetnica Bitke kod Samobora 1441. je Ivanka Brekalo, dugogodišnja članica Ogranka Matice hrvatske u Samoboru, a članovi udruge i danas sudjeluju u manifestaciji.

Prijepodne bubnjari gradom izvikuju proglas Magistrata u kojem se upozorava stanovnike na dolazeću opasnost zbog koje bi se trebali skloniti pod zidine starog grada dok ne završi bitka. Prije bitke publika će moći čuti razgovor suca, notara, cvajbara, patra i varoškog sluge koji će im dočarati atmosferu tog vremena i uvesti ih u događaj.

Na sajmu se predstavljaju majstori i njihovi proizvodi: klobučar, košarač, krušarice, travar, medičar, coprije, kovač, drveni mačevi, štitovi, srednjovjekovno drago kamenje, kupinovo vino, viteška oprema itd.