Disleksija font
Veći razmak
Označi poveznice
Kontrast
Invert
Crno/bijelo
Program događanja Dana planeta Zemlje 2018.
u suradnji s Parkom prirode Žumberak – Samoborsko gorje
Danji ili dnevni leptiri većinom su srednje veliki do veliki kukci, uglavnom šarenih boja i različitih šara na krilima. Na području Parka prirode Žumberak-Samoborsko gorje nalazimo neke od najrjeđih vrsta u fauni Hrvatske poput velikog topolnjaka, Limenitis populi i amandinog plavca, Polyommatus amandus.
Noćne leptire (lat. Heterocera) od danjih leptira razlikujemo po obliku ticala, čvrstoći i dlakavosti tijela te hitinskoj strukturi koja povezuje prednja i stražnja krila. Većina noćnih leptira leti noću, no neke vrste noćnih leptira aktivne su i danju. Većinom su to vrste žarkih boja krila, koje moguće grabežljivce upozoravaju na to da su otrovne.
Dok god opstanu livade, pašnjaci i šumski rubovi bogati zeljastim biljkama i vegetacijom opstat će i leptiri. Iako prisutan, nestanak staništa, zarastanje livada i pašnjaka i drugih staništa nije u odmakloj mjeri na području Parka prirode te možemo reći da su leptiri, barem zasad, sigurni!
Predavač: dr. sc. Toni Koren
u suradnji s Parkom prirode Žumberak – Samoborsko gorje
Leptiri Parka prirode Žumberak-Samoborsko gorje, kao i većeg dijela Hrvatske, nikada nisu sustavno istraživani. Tijekom 2017. godine započelo se sa detaljnim istraživanjem sjeverozapadnog dijela Parka prirode, i to na području brdskih travnjaka koje su botaničari detaljno istražili dvije godine ranije. Rezultati istraživanja ukazali su da je fauna leptira toga područja iznimno bogata i mnogobrojna, te je zabilježili 89 vrsta danjih leptira. Zajedno sa literaturnim nalazima, ukupan broj danjih leptira poznat za područje Parka prirode iznosi 111 vrsta (56% faune Hrvatske). Na području Žumberka susrećemo mješavinu sredozemnih, kontinentalnih, pa čak i alpinskih vrsta danjih leptira, što Park prirode svrstava u jedno od najinteresantnijih i vjerojatno najvažnijih područja za danje leptire Hrvatske.
Avi Lewis, SAD/Kanada, 89'
"Ovo mijenja sve" film je koji je nastajao tijekom 211 dana snimanja, u četiri godine, na pet kontinenata, epski pokušaj da se u drugačijem svjetlu prikažu golemi dosezi klimatskih promjena. Nastao prema međunarodnom publicističkom bestselleru Naomi Klein This Changes Everything, ovaj film donosi sedam snažnih prikaza zajednica s prve crte, od Powder River Basina u Montani do naftnih polja u Alberti, od obale južne Indije do Pekinga i dalje. S ovim pričama o borbi prožima se naracija Naomi Klein i povezuje ugljik u zraku s ekonomskim sustavom koji ga je onamo doveo. Kroz čitav film Klein gradi svoju najkontroverzniju i najuzbudljiviju ideju: egzistencijalnu krizu klimatskih promjena možemo upotrijebiti kako bismo svoj neuspjeli ekonomski sustav pretvorili u nešto radikalno bolje. Hoće li ovaj film sve promijeniti? Naravno da ne. Ali vi biste mogli, ako se odazovete njegovu pozivu na djelovanje.
Petri Luukkainen, Finska, 83'
Dvadesetčetverogodišnji Petri odlučuje provesti radikalan eksperiment. Nesretan je i osjeća da ga guše materijalne stvari koje je nakupio u stanu, pa ih pakira i seli u podrum, a sam počinje živjeti prema skromnom no strogom samonametnutom pravilu: smije vratiti samo jednu stvar dnevno i ne smije kupiti ništa novo. Hoćemo li odustajanjem od potrošačkom društva ujedno odustati i od društvenog života. Možemo li imati prijatelje ako nemamo mobitel? I hoće li ostatak svijeta uopće prihvatiti takav projekt? Odvažan film, koji pogađa ravno u srž ekspanzije konzumerizma 2000-ih u profinjenoj (finskoj) kombinaciji ozbiljnosti i humora.
Predavač: dr.sc Ruđer Novak, speleolog
Na predavanju će biti predstavljena raskoš i ljepota skrivenih podzemnih kanala i prostorija. Šupljine u kršu su posljednja neistražena mjesta na koja ljudska noga još nije kročila. Stotine špilja i jama diljem zemlje koriste se kao divlji deponiji otpada pa su oni najveća ugroza špiljskoj fauni i našim zalihama pitke vode. Speleolozi se protiv ove pošasti bore volonterskom inicijativom Čisto podzemlje koja je dobila najveća domaća i međunarodna priznanja. Kako građanskim aktivizmom rješavati nerješive probleme?
Luc Jacquet, Francuska, 89'
Luc Jacquet otkrio je nevjerojatan novi način istraživanja klimatskih promjena. U središtu je njegova filma Claude Lorius, 82-godišnji francuski glaciolog koji je prije više od pedeset godina prvi put posjetio Antarktiku. Cijenjen je i stručan znanstvenik, najpoznatiji po proučavanju paleoatmosfere u ledenim jezgrama. U filmu otkriva tajne prošlosti analizirajući različite razine leda, nešto poput geologije smrznute vode. Jacquet mu se pridružuje na tom najjužnijem dijelu planeta kako bi doživio i zabilježio njegovu ljepotu, ali i golem utjecaj klimatskih promjena tijekom desetljeća.
Objavljeno: 11.04.2018.
