Zadnji hrvatski ledenjaci

Zadnji hrvatski ledenjaci

Izložba povodom UN-ove Svjetske godine ledenjaka 2025.

Izložba nas vodi u skriveni ledeni svijet podzemlja Velebita, gdje se, daleko od ljudskog pogleda, nalazi stari led, star stotinama, a možda i tisućama godina. Iako ove podzemne ledene naslage nisu pravi ledenjaci, po definiciji, one predstavljaju jedinstveni fenomen - protežu se na dubinama do 500 metara što ne nalazimo nigdje drugdje u svijetu.

Kako se taj led formirao? Zašto opstaje u mračnim dubinama planine? I što nam može reći o klimatskoj prošlosti i budućnosti?

U kontekstu klimatskih promjena, postavlja se ključno pitanje – jesmo li posljednja generacija koja će svjedočiti ovom zaleđenom arhivu Zemljine prošlosti?

Organizatori: POU Samobor i Speleološko društvo Velebit

Izložba je priređena korištenjem materijala prikupljenih tijekom istraživanja, u suradnji Speleološkog društva Velebit i Nacionalnog parka Sjeverni Velebit, uz podršku POU Samobor.

U izradi teksta korišteni su materijali speleoloških istraživanja i znanstvena literatura.

Fotografije: Dalibor Paar

Skriveni ledeni svjetovi

U dubokim jamama Velebita, daleko od ljudskih pogleda, formacije trajnog leda stvaraju spektakularne dvorane i vertikale. Ovi podzemni ledeni

svjetovi nastaju kroz jedinstveni proces akumulacije snijega, u kojem se snijeg, zarobljen u stalnoj tami i hladnoći, pretvara u trajni led. Fotografije

prikazuju fascinantne ledene strukture iz Lukine jame, Ledene jame, Xantipe, Varnjače i Pozoja, gdje vrijeme kao da stoji – zarobljeno u ledu.

Kroz istraživanje ovih ledenih struktura, speleolozi i znanstvenici otkrivaju ne samo prirodne ljepote, već i vrijedne informacije o klimatskim

promjenama i ekstremnim ekosustavima. Ledenjaci su ključni pokazatelji klimatskih promjena i značajni rezervoari vode. Oni su svjetionici

upozorenja za čovječanstvo.

Nacionalni park Sjeverni Velebit

U Nacionalnom parku Sjeverni Velebit zabilježeno je preko230 jama s trajnim ledom, od kojih su neke među najduljim i najdubljim ledenim vertikalama u Europi. Posebnost velebitskih ledenih jama leži i u njihovom jedinstvenom položaju, što ih čini osjetljivim indikatorima klimatskih promjena i interakcije različitih klimatskih režima.

Istraživanja pokazuju da je trajni led u jamama možda čak osjetljiviji na klimatske promjene nego što smo prvotno mislili. Mnoge lokacije koje su nekad sadržavale trajni led sada pokazuju dramatično smanjenje ledenog volumena.

Vremeplov u ledu

Ledene formacije u velebitskim jamama funkcioniraju poput prirodnih vremenskih kapsula. Slično polarnim ledenim kapama, ovaj led u svojim slojevima čuva tragove prošlosti iz davnih vremena. Iako ove podzemne ledene naslage nisu pravi ledenjaci, predstavljaju jedinstveni fenomen – protežu se na dubinama do 500 metara. Znanstvenici analizom ovog leda mogu rekonstruirati klimatske uvjete koji su vladali na području Velebita kroz stoljeća i dulje, pružajući vrijedan uvid u klimatsku povijest našeg područja, daleko prije početka instrumentalnih mjerenja.

Led bilježi atmosferske uvjete u trenutku svog nastanka. Svaki sloj je kao stranica knjige koja nam govori o klimi i okolišu kroz protekla stoljeća ili čak tisućljeća.

Podzemne ledene formacije djeluju kao indikatori klimatskih promjena u regijama gdje klasični ledenjaci ne postoje. Njihova reakcija na globalno zatopljenje pruža dragocjene uvide u lokalne manifestacije planetarnih promjena.

Klimatske promjene

Iako se tehnički ne klasificiraju kao ledenjaci, ledene mase u velebitskim jamama reagiraju na klimatske promjene na način usporediv s reakcijama velikih svjetskih ledenjaka. Izoliranost podzemnih ledenih formacija od direktnih atmosferskih utjecaja čini ih posebno vrijednim indikatorima dugoročnih klimatskih trendova. Kroz proučavanje ovih mikroklimatskih sustava, znanstvenici mogu bolje razumjeti složene procese koji utječu na ledenjake širom svijeta. Usporedne fotografije istih lokacija, snimljene s vremenskim odmakom od nekoliko desetljeća, otkrivaju dramatičnu istinu – led u velebitskim jamama ubrzano nestaje.

Pitka voda

Ledenjaci predstavljaju prirodne rezervoare koji kontinuirano opskrbljuju krške vodonosnike čistom pitkom vodom. Kroz postepeno taljenje, ove ledene formacije osiguravaju stalan protok vode na izvorima u podnožju planine čak i tijekom sušnih razdoblja.

Svaki ledenjak i ledena masa koja nestaje odnosi sa sobom ne samo vodu, već i dio klimatske povijesti koju nikada nećemo moći rekonstruirati. To je kao da izgubimo stranice iz knjige Zemljine povijesti.

Zajednička odgovornost za naš planet

UN-ova Svjetska godina očuvanja ledenjaka 2025. usmjerava globalnu pozornost na kritično stanje ledenih masa diljem svijeta. Iako se podzemni led Velebita tehnički ne klasificira kao ledenjak, njegova zaštita dijeli iste imperativne ciljeve očuvanja. Smanjenje emisija stakleničkih plinova, održivo upravljanje vodnim resursima i podizanje svijesti o važnosti očuvanja kriosfere ključni su koraci u zaštiti ovih ledenih svjetova. Svaka akcija, od osobne do globalne razine, doprinosi očuvanju ledenih formacija – tihih svjedoka prošlosti i ključnih indikatora naše klimatske budućnosti.

Ritam kojim globalno gubimo led bez presedana je u zadnjih nekoliko tisuća godina. Ovo je transformacija našeg planeta koja će imati dalekosežne posljedice za vodne resurse i ekosustave.

Sadašnje projekcije sugeriraju da bi mnoge manje ledene mase, uključujući i većinu špiljskog leda u planinskim područjima umjerenog pojasa, mogle potpuno nestati do sredine stoljeća ako se trenutni trendovi zagrijavanja nastave.

Očuvanje preostalih ledenjaka i ledenih formacija nije samo znanstveno pitanje – to je pitanje naše odgovornosti prema budućim generacijama koje zaslužuju vidjeti te ledene divove u svojoj veličanstvenosti.