Iva Lulić "Otok vila"

GALERIJA PRICA

izlaže u

Centru za mlade BUNKER

 

Iva Lulić "Otok vila"

 

Otvorenje izložbe 26. siječnja 2018. u 18:00 sati

 

Centar za mlade Bunker - Info centar i Study room

Ulica Savke Dabčević Kučar 8

 

Izložba je otvorena do 18.2.2018.

 

 

Vêyske povêde: ranohrvatske sage iz antike i srednjeg vijeka

Legenda o pomorskim Matanima i gradu Korintiji

Nekada davno, jako davno, nitko ne zna kada, rod Matana koji je živio na zapadnim obroncima Pontskog gorja uz Azovsko more krenuo je na dalek put tražeći sebi novu zemlju. Navikiri su zapjevali svoju himnu „Marjani-Marjani!“, razvili barjake, i flota sedam jedrenjaka, koju je predvodio admiral Hrvoje na svome brodu Sionavu, zaplovila je.

Plovili su tako od proljeća do proljeća, preko sedam mora slijedeći zvijezdu Tornjaču (Sjevernjaču) do zlatnog otoka, a kod otoka Krete, jedan je brod stradao u brodolomu.

Ploveći kroz Velemôri (Sredozemlje) štitili su ih dobri duhovi Kalup, zaštitnik mornara i ribarski duh Macarol, uspješno se boreći sa morskim zlodusima Štrigunom i Orkulom koji su ih napadali olujama, vjetrovima i valovima.

U proljeće, nakon godine plovidbe, slijedeći Tornjaču, koja je svjetlila ispred plamca ušli su u Sinjimôri (Jadran). Jedan po jedan brodovi su se iskrcavali na otoke. Najveći brod Sionav admirala Hrvoja, koji je vio barjak, slijedio je put vođen zvijezdom do obećanog zlatnog otoka.

U ranu jesen, u mračnoj noći, pristali su uz jedan otok, vezali se i iskrcali vjerujući da su stigli do svoje nove zemlje, ali razočarenje je bilo veliko. Hodajući kroz noć, obasjanu zvijezdama, bez mjeseca, pod nogama je bio samo kamen i poneka travka. Razočarani i tužni zaspali su.

Ujutro ranom zorom Matani su ispred otoka na kojem su pristali ugledali obećanu im zemlju. Najveći i najljepši zlatni otok u Sinjimôri. (Otočić na koji su se iskrcali danas se zove Zeč, ali znamo da je na starim pomorskim kartama označen kao Matan.) Ukrcali su se na Sionav i otplovili još zadnju milju.

Sve je bilo kao što je obećano. Željeni otok na kojem obitavaju stada ovaca sa zlatnim runom. Ujutro su pristali na otok gdje ih je dočekala Divÿca (vila) zlatne kose u bijeloj haljini koja je čuvala ovce sa zlatnim runom. Ljepota prizora i sreća uplovljenja u posljednju luku bila je neizmjerna.

Divÿca koja je u ruci nosila klupko zlatne vune prišla je Matanima i kazala da ih čeka jer zna kako će oni naseliti zlatni otok. Povela ih je do najistočnijeg dijela, rta Sokola, pored izvora, te vunom iz klupka ogradila dio na kojem će izgraditi svoje nove domove, svoj grad Urih-Kvorÿta (Korintiju) u kojem će živjeti kroz navedena stoljeća.

Sreći nije bilo kraja, ali kao u svakoj legendi, tako i u našoj „Vêyskoj povêdi“ postoji ono „ali“.

U smiraj dana vila je rekla da odlazi u svoje dvore visoko na brdu, ali da se oni ne smiju okrenuti za njom i njezinim stadom.

Vila je krenula u dvore, ali znatiželja Matana, kao i svih ljudi, bila je jača. Okrenuli su se za vilom i istog trenutka njezine zlatne ovce pretvorile su se u bijeli kamen od kojega su Matani sagradili svoj grad gdje su sretno živjeli kroz stoljeća, sve dok se jedne ljetne večeri na nebu nije ukazao zlokobni predznak, zvijezda Tjarmal (Antares) koja je predkazala dolazak crnog broda i zlih ljudi koji su zloupotrijebili dobrotu Matana i razorili njihov grad.

Rijetki preživjeli raselili su se po otoku i osnovali naselja u kojima i mi danas živimo.

Ovu jedinstvenu legendu baštinili smo zahvaljujući pričama naših predaka koje su prenosili s koljena na koljeno arhaičnim vejskim pradijalektom.

Projekt „Krk - otok vila“ naša je skromna namjera da predstavimo otok kakav je bio prije negoli su ga naselili ljudi, sa zadaćom da sve nas osvijesti kako je Krk i danas otok od zlata te da će takav i ostati samo ako pametno budemo promišljali svoju budućnost.

 

Vilinske fotografije

 

Na izložbi od "Miga do micanja" koja se u organizaciji Hrvatskog filmskog saveza održavala 2002. godine svjetski ugledni umjetnik art filma, glazbenik i gastronom Peter Kubelka, izložio je tada, i osobno ih zakucavao na pano, filmske vrpce svog filma, kako bi naznačio da je film zapravo samo pokrenuti niz fotografija; to jest da je foto-slika temeljna "muviju". To hrabri ovaj projekt Ive Lulić koji se odnosi na fotografiju, a temelji na filmu.

 

Osovljena na legende, priče, bajke, narodna predanja, mitove, baštinu, uvažava sve literarne elemente koji postaju baza SCENARIJU. Iz njega proizlaze likovi, vile i vilenjaci, različite dobi, odrasli i djeca i njihove radnje (sadržaj poza): hodanje goletima, promatranje, stajanje na vjetru, plesanje, plesanje kola, spavanje (usnule vile), češljanje kose, ljuljanje na cvjetnim lijanama itd. Potom su tu poslovi SCENOGRAFIJE; odabir lokaliteta, ugođaja, doba dana. Uz šumarke, kamenjare, pustopoljine, livade, ruševine važno je i nebo; oblaci, vrste oblaka, prodori sunca itd. Priroda se koristi u svoj svojoj veličanstvenosti. A kao ironija i upozorenje koje kvari savršenu idilu koju ostvaruju sinergijski svi sudionici ove fotografske seanse, su mjesta sa starim napuštenim automobilima, ili mjesta gdje se naziru naftna i industrijska postrojenja. Tu je nadalje vrlo važan udio KOSTIMOGRAFA, odnosno STILISTE, ŠMINKERA I MASKERA, koji upotpunjuju cjelovitost imaginacije. Bez mladih GLUMACA (manekena) ništa od toga ne bi bilo.

 

Pojam režirana fotografija, postoji od početaka fotografske profesije i podrazumijeva sve one situacije koje su nastale izvan spontane moment fotografije uhvaćene kao svjedočanstvo svakidašnjice; dakle, namještali bi se modeli da stvore ovakav ili onakav ugođaj koji i kakav je zamislio fotograf. Bili su to uglavnom stereotipi koji su se ponavljali, ili su pripadali fotografskim seansama, koje su priređivane za veći broj fotografa. Već je sa Milenijskom fotografijom Šime Strikomana pojam režirane fotografije proširio na događaj po sebi, približio snimateljskom i filmičnom happeningu autorskog koncepta.

 

Iva Lulić također je fotografiji prišla kao rezultatu nekog izmišljenog, bajkovitog, ali virtualno snažno prisutnog svijeta - svijeta vila i vilenjaka. Bilo bi netočno reći da su te fotografije samo ilustracije legendi i priča na koje se odnose: one su fotografska predstava (performansa) za sve koji u tome učestvuju, a njih je značajan broj. Unoseći u taj fotografski događaj (happening) sve pripremne elemente filma, autorica se zaustavlja na fotografiji. Tako postiže snažnu iluziju stvarnog događaja; bilježi situacije u kojima su vile i vilenjaci "uhvaćeni"; fotografija je potvrda viđenom. Njezina je velebnost očigledna i u potpunosti hrani naše vjerovanje. Fotografija postaje sliko-priča, sliko-legenda, sliko-bajka. Mi joj se rado prepuštamo. Dovoljan je pogled na svaku od fotografija pojedinačno, pa da Ivi Lulić priznamo da je velika majstorica fotografskog iluzionizma. Istodobno, to su realne fotografije ambijenata, prirodnih ljepota, fotografije izvrsne rasvjete i skladnih boja. U kontrapunktu prirodne veličanstvenosti i umjetne i umjetničke intervencije utemeljene na tradicijskoj ikonografiji, pučkoj i pradavnoj mitskoj predaji, cijeli projekt postaje mnogo više od same fotografije. Fotografija je Ivi Lulić samo sredstvo za oživljavanje najdubljih sjećanja, koji se javljaju u fragmentima utkani u suvremeno duhovno nasljeđe. U tome je posebnost ovih fotografija kojima je autorica ostvarila proboj u INTERMEDIJALNU zonu umjetničkog djelovanja.

 

Branka Hlevnjak

 

 

Iva Lulić rođena je 1979. godine u Zagrebu. Nakon gimnazije upisuje Filozofski fakultet u Zagrebu gdje je 2006. diplomirala povijest umjetnosti i etnologiju. Fotografsku naobrazbu stekla je na Arhitektonskom fakultetu - Studij dizajna, gdje je slušala i polagala trogodišnji izborni kolegij Fotografija i film.
Godine 2012. dobitnica je ULUPUH-ove nagrade za najbolju mladu umjetnicu.

Profesionalno se bavi fotografijom od 2006. godine djelujući kao nezavisna fotografkinja. Članica je ULUPUH-a i Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika - HZSU-a.

Pored značajnog broja samostalnih izložbi u zemlji i inozemstvu dosad je realizirala nekoliko autorskih umjetničkih projekata; Vile i vilenjaci - Artusi (2010.), Svijet Artusa - Gorski kotar (2011.), Krk - otok vila (2013.), Snoviđenja prošlosti (2013.), Podravina između mitova i legendi (2012.-2014.) te Nekoć u Vrbovcu (2014.).

U svojim projektima realizira poseban svijet iz mašte bez korištenja modernih mogućnosti računalnih efekata. Svijet u kojem se susreću realno i bajkovito postignut je znalačkom razradom koncepta, promišljenim likovnim korištenjem svjetla i boje u fotografiji te pronicljivom igrom očišta - odozgo, odozdo. Autorski projekti uspješno spajaju kvalitetan fotografski, ali i scenografski rad s elementima socijalnog, humanitarnog i edukativnog djelovanja.

Ciklus Podravina između mitova i legendi, koji je ostvaren zajedno s lokalnim stanovništvom Podravine, nastavlja se kroz 2015. godinu te u suradnji s Etnografskim muzejom u Zagrebu prerasta u projekt Čarobna družba - Vjerovanja u nadnaravna bića u Podravini.

 

Samostalne izložbe

2017.

•          Čudesni svijet nadnaravnih bića iz tradicijskih vjerovanja Podravine, Galerija Koprivnica, Koprivnica

•          Podravina između mitova i legendi, Muzej grada Đurđevca, Đurđevac

•          Svijet Artusa, «Galerija naša goranska», Zagreb

 

2016.

•          Vile i vilenjaci Artusi, Galerija kulturnog centra Šabac, Srbija

•          Vile, izložbe fotografija u prirodi, Roški slap (Legendfest)

 

2015.

•          Čarobna družba, Etnografski muzej, Zagreb

•          Svijet Artusa, knjižnica Jelkovec (KGZ), Zagreb

•          Nekoć u Vrbovcu, knjižnica Jelkovec (KGZ), Zagreb

•          Štrige i štriguni, izložba ilustracija (Zdenko Bašić) i fotografija (Iva Lulić) iz  knjige     Mjesečeve sjene (Legendfest, Pićan)

•          Vještice iz “Mjesečevih sjena”, (dvorac Lukavec, Legendfest)

•          Nekoć u Vrbovcu, knjižnica Voltino (KGZ), Zagreb

•          Nekoć u Vrbovcu, Sv. Kamilo de Lellis, caritasova kuća za starije i nemoćne, Vrbovec

 

2014.

•          Vila Divyca u gradu vile Alkime, Pomorski muzej Crne Gore, Kotor, Crna Gora

•          Krk-otok vila, Hrvatska čitaonica Trsat, Rijeka

•          Krk-otok vila, Galerija fotokluba Split, Split

•          Svijet Artusa, Pićan (Legendfest)

•          Nekoć u Vrbovcu, Mala galerija, POU Vrbovec

•          Svijet Artusa, Dvorac Lukavec  (Legendfest)

•          Podravina između mitova i legendi, Galerija molvarskog likovnog kruga, Molve

•          Snoviđenja prošlosti, Knjižnica Voltino, KGZ, Zagreb

•          Krk-otok vila, Galerija Modulor, Centar za kulturu Trešnjevka, Zagreb

 

2013.

•          Krk- otok vila i kako je sve počelo… ,Muzej grada Kaštela, Kaštel Lukšić

•          Krk- otok vila I.,Kuća prirode „Kotač“ , Lokve

•          Snoviđenja prošlosti , Zavičajni muzej Donja Kupčina, Donja Kupčina

•          Krk- otok vila II. , Galerija Decumanus, grad Krk

•          Vile i vilenjaci Artusi, Galerija Pučkog otvorenog učilišta, Vrbovec

•          Vile i vilenjaci Artusi, Galerija „Višeslav“,Barokna kuća, Nin

•          Krk- otok vila I., Galerija Lapidarij, Omišalj

•          Krk- otok vila I., Galerija Decumanus, grad Krk

•          Vile i vilenjaci Artusi, Galerija Decumanus, grad Krk

 

2012.

•          Vile i vilenjaci Artusi, Galerija Pasaža, Ljubljana

•          Svijet Artusa-Gorski kotar, Kuća prirode „Kotač“, Lokve

•          Vile i vilenjaci Artusi, Knjižnica Voltino, KGZ, Zagreb

•          Vile i vilenjaci Artusi, Galerija foto kluba Split, Split

•          Vile i vilenjaci Artusi, Pučko otvoreno učilište „Augustin Vivoda“, Zavičajni muzej Buzet

•          Vile i vilenjaci Artusi, Centar za odgoj i obrazovanje Slava Raškaj, Zagreb

•          Vile i vilenjaci Artusi, Galerija Koprivnica, Koprivnica

•          Vile i vilenjaci Artusi, Galerija „Stara knjižara“, Nova Gradiška

•          Vile i vilenjaci Artusi, GKČ „Ante Jagar“, Novska

•          Vile i vilenjaci Artusi, Gradska knjižnica Ante Kovačić, Zaprešić

 

2011.

•          Vile i vilenjaci Artusi, Dom HDLU-a, Zagreb

•          Vile i vilenjaci Artusi, Kuća prirode „Kotač“, Lokve

•          Vile i vilenjaci Artusi, Studentski centar, Zagreb

•          Vile i vilenjaci Artusi, Galerija hrvatske pošte, Zagreb

•          Vile i vilenjaci Artusi, Gradsko poglavarstvo, Zagreb

•          Vile i vilenjaci Artusi, Galerija Zilik, Karlovac