Đurđa Vuković

Jedna od naših najinspirativnijih korisnica. Volonterka, trenerica, kulturna animatorica i širiteljica dobrih vibracija. Zaljubljenica u dobru knjigu i počasna članica naše knjižnice s nama dijeli knjige  koje je oduševljavaju.

Nije jednostavno odabrati samo nekoliko naslova koji su me minule godine posebno zaokupili, a da pri tom budem objektivna, kako bi prema svom odabiru preporučila iste naslove za čitanje.

Život kao voda hlapi Divne Zečević nije samo zanimljiv kao intimna ispovijed jedne osebujne književne ličnosti, nego i zbog ispričanih vjerodostojnih kulturnih i političkih zbivanja u Zagrebu i Hrvatskoj toga vremena.

Posebno sam oduševljena Marinom Vujčić i njenim romanima od kojih izdvajam Mogla sam to biti ja, knjigu koja me opčinila svojom žestinom, istinitošću i hrabrošću da se „...cijeli život pripremamo za vlastitu smrt zbog nedostatka ljubavi, iznevjerenih očekivanja, gubitkom svake vrste koju nam život nanosi.......“.

Jako volim i Ivicu Prtenjaču i njegove dva romane Brdo i Plivač. U Brdu svojim prepoznatljivim rukopisom ispisuje prijateljski odnos i posebnu osjećajnost prema svom magarcu i općenito prema životinjama i prirodi. Plivač je pak antiratni roman jedinstven po svom načinu tretiranja besmislenosti vođenja ratova.

Pavao Pavličić u svojoj Pohvali starosti sjajno analizira sve njene prednosti i tegobe.

Također vam preporučam i poeziju Ane Horvat kao i posebne radove književnice i moje dugogodišnje prijateljice Irene Vrkljan Nekrolog jednog rastanka i zbirku Pjesme nepjesme.