Marija Prša - Glazbeni pejzaži

marija prša "glazbeni pejzaži"

Otvorenje izložbe u petak 27. siječnja 2023. u 19:30 sati

Art room - Centar za mlade Bunker

Ulica Savke Dabčević Kučar 8

Izložba je otvorena za posjetitelje do 8. 3. 2023.

Radno vrijeme Bunkera:

ponedjeljak, srijeda, petak 9 -15h

utorak, četvrtak 15 - 21h

subota 9 - 13h

MARIJA PRŠA: GLAZBENI PEJZAŽI

Slati svjetlost u dubine ljudskog srca – to je poziv umjetnika.

Robert Schumann

Kroz slikarstvo i kombinirane tehnike predstavljene na izložbi Glazbeni pejzaži, likovna pedagoginja i slikarica Marija Prša utjelovljuje vlastitu interpretaciju apstraktnih formi osjećaja koje glazba u njoj pobuđuje. Zvuk više nije samo slušno iskustvo, nego ono postaje vizualni doživljaj boja i oblika isprepletenih u jednu rapsodiju, baš poput simfonije sa svojim bogatstvom tonova i različitih zvukova. Odabirom i skladom boja umjetnica svojim radom plijeni pažnju našeg pogleda, a teksturama koje stvara na površini platna ili drvene podloge evocira osjet opipa; opipljiva tekstura zove promatrača da zagrebe ispod površine i uroni u unutarnji svijet sinestezije.

Sinestezija je definirana kao psihološka pojava pri kojoj primamo podražaje u području jednog osjetila, a doživljavamo ih u području drugoga. Ta pojava još se može opisati kao suosjet, ispreplitanje i istovremeno doživljavanje različitih osjeta.

Upravo ova pojava svojstvena je za umjetnicu Mariju Prša koja svojim radom tu pojavu istražuje i vizualno dočarava.

Umjetnica svakom radu pristupa na jedinstven način s obzirom na žanrove koji u njenom unutarnjem svijetu pobuđuju različite emocije. Linija i boja glavna su sredstva kojima umjetnica izražava svoje osjetilne doživljaje triju glazbenih žanrova: ambijentalne glazbe, jazza i klasične glazbe. Ovisno o tempu, instrumentima, tonskoj boji glazbala te ugođaju, sposobnošću istovremenog opažanja osjetilima vida i sluha, neke od skladbi predstavlja toplim i prodornim bojama dok druge transparentnim i nježnim. Način na koji je vizualno interpretirala glazbu također je ovisio o žanrovima različitih skladbi. Različiti žanrovi razlikuju se po odabiru podloge za slikanje: za klasičnu glazbu korištena je tehnika akrila na platnu, za jazz glazbu akril i kolaž tehnika na drvenoj podlozi te za ambijentalnu glazbu akril na okruglim glinenim tanjurima.

Temperamentni bubanj jazz improvizacija skladbe Caravan (2021), primjerice, dočarava slojevitošću kolaža i fovistički crveno oslikanim rubom slikanoga prostora kompozicije, dok razigrane dionice violina, klavira i čeleste Gramofon Waltza (2021) prikazuje bajkovitim ružičastim plohama isprekidanih crnim linijama koje evociraju lakoću i prozračnost plesnog ritma. Odabir materijala, boja i formi za Mariju, čiji je slikarski izričaj blizak onomu predstavnice apstraktnog ekspresionizma Joan Mitchell, više su od izražajnih sredstava, oni ulaze u područje duhovnosti. Promatrač tako kroz putovanje Marijinim glazbenim pejzažima, osluškujući zvukove boja, doživljava jedno transcendentalno iskustvo. Zvukovi upotpunjeni bojama podižu naše estetsko iskustvo na jednu višu razinu, gdje ono postaje gotovo duhovno. Prema riječima umjetnice: „Lepršavost i prozračnost klavira, bogatstvo zvuka saksofona, sanjivost sintesajzera i karakteristični glas snažno djeluju na mene da gotovo mogu dodirnuti motive koji se nižu u profinjenoj slojevitosti na formatu.!! "

! sâm stvaralački proces za umjetnicu je simboličnog i transformativnog karaktera. Prepuštajući se melodijama umjetnica je osluškivala intuiciju koja joj je spontano davala znakove kada je potrebno boju nanijeti na podlogu, a kada učiniti stanku. Umjetnost time postaje didaktičnim instrumentom za treniranje volje. Promatraču pak, u ovome trenutku vremena u kojemu svakodnevno svjedoči frenetičnim zbivanjima zbog kojih su mu duša i tijelo rastrgani dihotomijom i anksioznošću, može poslužiti kao sredstvo za dosezanje plemenitog stanja zatomljene volje i sabranosti duše, takozvane ataraksije. Apstraktni lirizam Marijinih Glazbenih pejzaža koji predstavlja nepregledna prostranstva vizualno-auditivne ritmičke strukture, uranja nas u takvo estetično stanje. On nas poziva da na trenutak zaboravimo sebe i svijet te postanemo zrcalima umjetničkog predmeta – bićima mašte i osjetila.

Bogatstvo likovnog izraza i emocija kroz prizmu sinestezije promatrača potiče da na trenutak uroni u vlastiti unutarnji svijet promišljanja pri čemu se pred njim stvara jedan novi sinestetski svijet u vlastitoj nutrini.

U svijetu prepunom distrakcija i buke ovi glazbeni pejzaži nam mogu služiti kao poticaj da zastanemo, uživamo u pogledu i okrenemo se u unutrašnjost svoga duha kako bismo naučili ne samo aktivno gledati i slušati, nego istinski vidjeti i čuti.

Ivana Kordić (mag.educ.art.) i Dora Novak (mag. hist. art. et mag. philol turc.)

Biografija

Marija je rođena 1994. godine u Zagrebu. Završila je diplomski studij na Akademiji likovnih umjetnosti, smjer Likovna kultura, nastavnički 2021. godine. U slikarstvu veliki dio vremena posvećuje interpretaciji i oslikavanju glazbe i kroz glazbu ponire u čudesan svijet oblika i boja. Sami spoj glazbe i slikarstva temelji se na sposobnosti sinestezije koju je otkrila u sebi. U svome dosadašnjem umjetničkom djelovanju ističe izlaganje na sljedećim zajedničkim izložbama: Ljepote detalja, transformacija i struktura - kokolitoforidi Jadrana (Akvarij Instituta za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku, 2018.), Faith International Medalic Project (Poljska, 2018.,), Portal dobrih vijesti (Galerija Panacea, Zagreb, 2019.) i 4. Zagrebački festival crteža (InArt Galerija, Zagreb, 2022.).

Kontakt

marijaprsa1@gmail.com

@artbymarijaprsa